Traganje za sakrivenim blagom postoji od kada je ?ovek spoznao vrednost zlata, jedino su se menjale metode i instrumenti. Zlatna groznica je tresla skoro sve regione planete, pa ni Srbiju nije mimoišla. Za zlatom se nije tragalo samo po koritima reka nego i po pe?inama, otvarani su grobovi, kopalo se po starim crkvištima, spuštalo u zapuštene bunare, veruju?i da upravo u njih ?ekaju tovari blaga. Koliko je stvarno zlata iskopano i prona?eno teško ?e se ikada saznati, ali su ostale brojne legende. Ova skromna prezentacija se ne publikuje sa namerom da daje publicitet jednom starom zanatu koji datira još iz najranijeg ljudskog perioda ve? ima za cilj da pokaže da je došlo vreme da se jedna oblast iz našeg interesovanja javno prezentira. Potraga za zakopanim blagom bilo je još u starom Egiptu što je imalo za posledicu mnogo raskopanih i uništenih grobnica ondašnjih vladara i velikodostojnika. U našoj zemlji zlatna groznica je nastala na legendama i predanjima uglavnom o zakopanom hajdu?kom blagu ili "sigurnoj informaciji" o zakopanom novcu nekog vrlo imu?nog pojedinca , a sve po onoj narodnoj zbog vremena u kome se živelo da treba sa?uvati "bele pare za crne dane". Vratimo se sada na po?etak pri?e i postavimo sebi jedno pitanje.
Ima li u Srbiji zakopanog blaga?
Naša zemlja se nalazi na mestu gde je oduvek bila raskrsnica puteva i gde su postojala velika carstva poput rimskog, vizantijskog, srpske srednjovekovne države, turske carevine. Sve ove carevine imale su u upotrbi novac kao platežno sredstvo. U tom periodu iskovano je i bilo u prometu mnogo bakarnog, srebrnog i zlatnog novca. Gde je nestao sav taj novac? Jedan od odgovora je da je negde sklonjen tj. sakriven u nekom teškom istorijskom trenutku . Kako kod nas tako i u brojnim državama sveta kod mnogo ljudi postoji interesantan hobi koji se sastoji u tome da se za vreme vikenda ili u vreme praznika najsavremenijim metalodetektorima pretražuju stari zamkovi, ruševine iz davnina, morske obale i ostalo a sve u nadi da ?e se otkriti zakopano ili izgubljeno zlato. Ma koliko da je teško, a ponekad i vrlo opasno, generacije, kako one starije tako i tek pristigle ne odustaju.
O zakopanom blagu
Ni najžeš?i protivnici ove teze ne mogu da poreknu da su nekad ?uli, neki re?i da su videli poneki dokumenat koji govori da postoji ili postoje neka mesta gde je zaista sakriveno odredeno bogatstvo. Nema traga?a za blagom na ovim prostorima koji na neki na?in ne tvrdi da je za sve kriv pop Martin Himovi?. Legenda o njemu kaže da se u hajduke odmetnuo nakon što su mu Turci pobili porodicu. Presretao je i robio karavane i trgovce, a blago sakrivao , ostavljaju?i znakove na mestima gde je sakriveno. Ostavio je i gomilu zapisa u kojima je potanko objasnio gde je blago sakriveno i kako se do njega može do?i. Da li je zaista postojao i da li je neko njegove zapise video u orginalu ne znamo, ali znamo da se prepisi mogu na?i i da se u tim prepisima pominje da je dobar deo Srbije bukvalno na?i?kan skrivenim magazama. U zapisima popa Martina Himovi?a, pominju se nebrojene tajne riznice. Najpoznatije su Gargova vodenica, vodenica Korab, Gradište, Miljkovac, manastir sv. Jovan Pust, Jelenova pe?ina, Smokova rupa, Srebrenica, Šar?ev dol, Gogin vrh, Oštra ?uka, Suva planina, pe?ina Zve?ara, pe?ina Zmijovnica, pe?ina Kapavica, Peštera, Jagli?ko, Karlov kamen, Kurvin grad, Kurja?ka pe?ina itd. Sve su obeležene tajnim znacima i za svaku postoji mapa. To je, piše u zapisima, samo mali deo blaga koje se krije na prostoru Srbije. U zapisima se tvrdi da samo od ?apljinaca do Leskovca postoje 64 tajne magaze a u niškom i pirotskom okrugu 70 manjih ostava sa blagom. Postoji, piše još, nevelika knjiga koja zna za 889 mesta na kojima je sakriveno, ni manje ni više, nego 12 hiljada tovara zlata.
Šta bi bilo neophodno za pronalazak nekog skrovišta?
Me?u traga?ima za velikim blagom idu od ruke na ruku karte i knjige ispisane na ov?ije ili jare?e kože, na pergamentu i sli?nim materjalima. Uz našu viziju da podelimo sa vama iskustva i znanje do koga smo i sami došli kao i da otvorimo mogu?nost da neko do?e do nekih novih saznanja koja bi kasnije bila svima od koristi. Naš cilj je brzo i lako dobijanje korisne i ta?ne informacije i da se jednostavno do?e do potrebnog rešenja, pa samim tim blagovremena informacija je od velikog zna?aja. Komunikacija putem e-maila predstavlja mogu?nost lakog i brzog prenosa informacija velikom broju ljudi radi realizacije raznih poslovnih aktivnosti. Prednost ovakvog na?ina komunikacije je taj što ostaje dokument koji posluži za informaciju i onda kada mislite da to nije bilo tako važno, i može dovesti do uspešnog rešenja.
O prezentaciji
Prezentacija je nastala kao proizvod pozitivnih ideja i želja zastupljenih kod velikog broja ljudi, kao i istih razmišljanja koja se sre?u i u susednim državama: Bugarskoj, Rumuniji, Makedoniji pa ?ak i u Albaniji, Gr?koj i Turskoj. Zamisao nam je da veliki broj prikupljenih informacija ažuriramo na našem sajtu i da ih kao takve predstavimo. Ovaj sajt u svom sadržaju ima:
- Galeriju znakova (samo za registrovane korisnike)
- Biblioteku planova (samo za registrovane korisnike)
- Forum
- Blog
- Kontakt stranu
Kao registrovani korisnik omogu?ava Vam se pristup forumu koji sadrži zašti?eni deo samo za registrovane korisnike. Dužni ste da svoj nalog koristite samo vi a ukoliko se ovog ne pridržavate zadržavamo pravo da kod pokušaja bilo kakve zloupotrebe brišemo vaš nalog u skladu sa uslovima koriš?enja sa kojim smo vas upoznali i to u bilo kom trenutku i bez ikakvog obaveštenja. Hvala na razumevanju.